PORIN 2012-1

Prešel je još jen Tjeden kajkavske kulture i nemrem, a da se z par reči, ne osvrnem na protekla događanja v Krapini, ponajveč radi toga kaj sam rođeni Krapinčan i s tim se ponosim, pa me z toga razloga još bolj smeta ono kaj več vrapci na grani popevaju, a nigdo ne vufa reči na glas. Kaj se tiče samog  Festivala kajkavskih popevki  koji je po jubilarni  50-i put održan vu Krapinskoj festivalskoj dvorani,  tuj nemam kaj reči. Sviđalo se to nekomu ili ne, ipak je to jedina velika i opće poznata manifestacija u  „lijepoj našoj“,  koja promovira kajkavski duh, mentalitet, baštinu, kulturno i glazbeno ozračje, a moglo bi se reči i da je to „zadnji bastion“ kajkavske kulture, koji se još drži da ga ne zrušiju agresivni nasrtaji kamenjarskih ili  istočnih suzvučja i ritmova ili blitvarsko turskih poskočica uz pratnju golih riti i umjetnih ceckof s kojima treseju i mašeju ljudima pred nosom, dok tancaju po šankima i stolima v zadimljenim bertijama.

Najviše zasluga za kvalitetan i izravan prijenos na HRT-u  imaju tv producentica i urednica Lejdi Oreb i umjetnički ravnatelj Festivala kajkavskih popevki, Siniša Leopold, koji su se zbilja fest potrudili da se taj događaj odemitira v zasluženom  prime time terminu na nacionalnoj dalekovidnici i bez kojih sigurno ne bi bilo direktnog prijenosa v subotu,neg bi se festival odvrtel v nekom „porno terminu“ (oko 3-4 v jutro), v utorak ili srijedu na drugom programu HTV-a. Uz nejverojatnu količinu pozitivne energije vu dvorani, sve od sebe su dali doajeni ovog festivala poputu Tereze, Radeka, Gabi, Kiće, Elvire, Diklića, Đuke Čaića,te uz mnoge druge, mlađe i odlične pjevače, dostojno i na visini zadatka ispunili očekivanja publike i v dvorani i pred malim ekranima.

Tjedan kajkavske kulture i vanjske glazbene manifestacije po Krapini,  pak su druga priča, koja se iz godine u godinu (kak papiga), ponavlja vu svom svojem sivilu, jadu i dosadi (čast izuzecima – Prljavcima- na odličnom koncertu). Sam naslov manifestacije nam govori da to nije tjeden nekakve krapinske ili zagorske ili ne znam koje ili čije –  neg cjelokupne KAJKAVSKE kulture, znači i : zagrebačke, podravske, prigorske, varaždinske, međimurske, goranske, a potem i zagorske i jednog dijela slovenske kulture, pa zgledi da su to shvatili jedino marljivi djelatnici regionalnog Radija Kaj, koji već godinama kroz eter povezuju i ujedinjuju SVE KAJKAVCE vu sjeverozapadnoj Hrvatskoj i šire, na svojim radijskim valovima i frekvencijama, te  čuvaju, održavaju i promoviraju kajkavski duh i „naš predragi KAJ“!  Radio Kaj je organiziral otvorenje tjedna v nedjelju 6. rujna s programom koji je prigodan za takvu manifestaciju, pa su se na Trgu Ljudevita Gaja mogle čuti kajkavske popevke u izvedbi mnogih popularnih zagorskih izvođača. V četvrtak su pak vrijedne vučitelice muzičkog odgoja, na čelu s Andrejom Vidović,  organizirale glazbenu manifestaciju „Kaj vu riječi, pjesmi, slici i plesu“ , popularni  „Mali kaj“, na kojoj su (legendarne kajkavske popevke iz arhive 50 – godišnjeg festivala), pjevala mnoga talentirana djeca iz glazbenih škola širom kajkavske regije,  a potem vu paviljonu vu parku  i neki poznati, etablirani kajkavski izvođači koji su kak mladi talenti nekad nastupali na tim dječjim koncertima poput: Josipe Lončar, Lee Bulić, Barbare Suhodolčan, Jelene Balent, Antonija Koradea i Gabrijele Hrženjak uz pratnju sastava složenog od krapinskih vrsnih iskusnih i mladih glazbenika, priredivši publici koncert za pamćenje i svaku pohvalu.

I to je vse! …  od kajkavske glazbe vu Tjednu kajkavske kulture! Ostatak se bi mogel zvati tjeden ČAKAVSKE ili neke druge kulture, jer vu tom tjednu na Trgu Ljudevita Gaja v Krapini svoje koncerte imaju šibenska klapa Maslina, splitski popularni izvođači poput grupe Magazin i Dražena Zečića ili „vaš i naš dragi pajdaš“  – Škoro, koji si je za ovu priliku pustil i rijetku bradu, pa z reklamnoga plakata na nas Zagorce hudo gledi, a i zgledi  ko da nam pošilja poruku  – „ nečeš razbojniče… e, nečeš slušati tu kuruznu kajkavsku mužiku… baš buš poslušal mene, hehehe!“  E sad, ke ne bu ispalo po onoj staroj narodnoj  – „ne laje pes radi sela, neg radi sebe“-  ja bum namjerno izostavil sebe i Kvartet Gubec iz ovog konteksta i nabrojil nekoliko (od jako puno), kajkavskih izvođača koji su v Krapini na trgu, dostojno i kvalitetno mogli odraditi samostalni nastup ili koncert s vlastitim KAJKAVSKIM REPERTOAROM, ak nikak drugač – BAR ZA PEDESETU OBLJETNICU FESTIVALA!

A to su –  na primjer:  Radek Brodarec, Ivica Pepelko, Adam Končić i Savski valovi, Zlatko Vitez,  Đuka Čaić, Žiga i bandisti,  Kavaliri, Davor Dretar Drele i Vid Balog, Teta Liza i Frankopani,  Lidija Bajuk, Juraj Galina, Dunja Knebl, Vladimir Kočiš Zec ,Tomislav Goluban i LPFB band, Zadruga, La Gef, Podvinčani, Bojan Jambrošić , Sinovi Zagorja,  Dečki z bregov,  Podravski mužikaši,  Gordana Ivanjek Tušek, Branko Greblički Ventek, Adalbert Turner Juci, Vinski brati itd, itd, itd, nek mi ne zameriju mnogi drugi koje nisam spomenul, jer ne bi na ovaj paper stali svi oni kajkavski mužikaši koji su zavrijedili nastupiti v Krapini jemput godišnje, barem  vu Tjednu kajkavske kulture… i to za puno menje peneze, neg nam dolaze „estradne zvijezde“, čak bi se usudil reći da bi SVI gore navedeni izvođači nastupili na toj manifestaciji – za samo JEDEN honorar jenoga „kosmatoga“ Škore! Aaa…ima se, ne?!  Pa to te hbije…il te hiti h meju!  Da ni žalosno bilo bi smiješno!

Zato organizatorima i dežurnim kreativcima koji se mučiju kak „Isus na križu“ da složiju program vanjskih glazbenih događanja vu Tjednu kajkavske kulture dajem ocjenu – SJEDI -1 (nedovoljan)! Blagodarim na (ne)viđenom i toplo im preporučam da koji put zdigneju svoje nezamjenjive sveznajuće glave, pa da pogledaju malo i prek svojega plota, jer na domačem terenu ima puno više toga nek se vidi z njihovoga dvorišča, a za pokoru da si pročitaju najmanje STOPUT slijedeće riječi  gospona Zvonimira Milčeca i obavezno ih nafčiju napamet, da bi ih slijedeće godine na otvorenju Tjedna kajkavske kulture, za primjer voljenome puku, znali odrecitirati na glavnoj pozornici Trga Ljudevita Gaja v Krapini –  pred svima složno i naglas:

Zakaj ? 
A zakaj prosim vas lepo,
Moj Zagreb tolko ne vole?
I zakaj ih smeta naš kaj,
Kak da ih reči bole?
Zakaj?
Kad Zagreb ih prima,
I svakome srce otvara.
I zakaj, kad ovdje su došli,
Ne poštuju pravila stara?
Prosim, nemojte biti tak prosti,
Ni lepo se glasno podrignut.
I zakaj bi bilo tak teško,
Vu treski se starijem dignut.
I zakaj se baca smeće?
I zakaj se hračka po cesti?
I zakaj se trgaju klupe,
Da stari si nema di sesti.
I zakaj mrglate stalno?
Kaj pljujete navek po svemu?
Zakaj ne volite Zagreb,
I sve kaj je lepo vu njemu?
I zakaj ja moram pitat,
Sve one kaj Zagreb ne vole.
Ak’ vam je ovde tak grdo,
Kaj se ne vratite dole?

 

... Nazad